Krivulja polaganog zagrijavanja
Svaki pravi požar uvijek će imati određenu razvojnu fazu, pri čemu se požar lokalizira oko mjesta zapaljenja i temperatura unutar odjeljka još je relativno niska. U određenom trenutku dogodit će se plameni udar, što znači da svi zapaljivi materijali u odjeljku počinju pridonositi požaru. Međutim, faza prije plamenog udara može potrajati znatnije vrijeme, osobito ako nema dotoka kisika. U takvu slučaju, tijekom duljeg razdoblja temperatura postupno raste. Za reaktivne materijale kao što su intumescentni premazi, protupožarne performanse ovise o njihovu aktiviranju toplinskom energijom. Požar koji se postupno razvija ili tinja može omesti pravilnu reakciju materijala. U svrhu provjere zadržavaju li reaktivni proizvodi poput intumescentnih premaza svoje karakteristike i u uvjetima polaganog zagrijavanja, uz ispitivanje sa standardnom krivuljom požara preporučljivo je provesti i ispitivanje polaganim zagrijavanjem.
Krivulja požara sagorijevanja ugljikovodika
Kada tekuće gorivo poput benzina iscuri iz spremnika i stvori lokvu na podu koja se zapali, temperatura brzo naraste na oko 1100 °C. To prikazuje krivulja požara ugljikovodika (HC). Takav je slučaj u industrijskim uvjetima, npr. u rafinerijama, no slični požari mogu se dogoditi i u zgradama, primjerice u slučaju skladištenja lako zapaljivih materijala.